Conservation of Water Resources and Biodiversity of Zlarin
Projekt obnove krške lokve Gnjilovače, jednog od najvažnijih slatkovodnih staništa na otoku Zlarinu. Kroz restauraciju lokve, obnovu suhozida i edukativne aktivnosti, projekt doprinosi očuvanju bioraznolikosti, tradicionalnog znanja o upravljanju vodnim resursima i jačanju otočne samoodrživosti u kontekstu klimatskih promjena.
O PROJEKTU
Vraćanje života zlarinskoj lokvi
Krške lokve su mala vodena staništa nastala na vodonepropusnoj podlozi u kršu, često stvorena zahvatima lokalnog stanovništva koje je iskoristilo prirodna uleknuća i sabilo sloj vodonepropusne gline. Lokva Gnjilovača upravo je takvo mjesto – svjedočanstvo otočne tradicije čuvanja vodnih resursa koja seže generacijama unatrag.
Projekt “Očuvanje vodnih resursa i bioraznolikosti Zlarina” nastavlja već započetu obnovu lokve Gnjilovače. Nakon što smo ugradili urušeni zid i očistili pristupni put, sada slijede ključne aktivnosti: vađenje nanosa do glinenog sloja, saniranje propuštanja, obnova suhozida koji služi kao kanal i put prema lokvi, te stvaranje vrta s autohtonim biljem otoka.
OPĆI CILJ
Jačanje otočne samoodrživosti kroz obnovu tradicionalne vodne infrastrukture
Obnoviti i uspostaviti funkciju lokve Gnjilovače kao lokalnog izvora slatke vode na putu prema samoodrživosti otoka za upravljanje slatkovodnim resursima. Voda iz obnovljene lokve može se koristiti za navodnjavanje poljoprivrednih površina, napajanje stoke i gašenje požara, što je osobito važno u kontekstu sve učestalijih ekstrema uzrokovanih klimatskim promjenama.
SPECIFIČNI CILJ
Očuvanje bioraznolikosti i jačanje svijesti o prirodnoj i kulturnoj baštini
Očuvati i obogatiti bioraznolikost otoka Zlarina restauracijom ključnog slatkovodnog staništa te razviti pozitivnu svijest o zaštiti prirodne i kulturne baštine kod lokalnog stanovništva i posjetitelja. Kroz edukativne radionice, vrt s autohtonim biljem i info-ploče, lokva Gnjilovača postat će trajni podsjetnik na otočnu tradiciju čuvanja vodnih resursa i odgovornog odnosa prema prirodi.
AKTIVNOSTI
Čišćenje i sanacija lokve
Uklanjanje nanosa (zemlja, lišće, sitno kamenje) do glinenog sloja kroz dvije volonterske akcije s lokalnim stanovništvom. Izvađeni organski materijal koristi se za obogaćivanje okolice lokve. Nakon čišćenja slijedi pregled glinenog dna, identifikacija mjesta propuštanja i sanacija korištenjem prirodnih materijala – gline, na isti način kao što su to radili naši preci. Tijekom kišnog perioda pratit ćemo razinu vode i dodatno sanirati propuštanja ako bude potrebno.
Obnova suhozida
Obnova oko 40 metara tradicionalnog suhozida koji služi dvojako – kao kanal koji usmjerava vodu prema lokvi i kao put prema samoj lokvi. Suhozid je i funkcionalni element i dio kulturne baštine otoka i primjer održivog korištenja lokalnih materijala. Obnovu provode stručnjaci Udruge Dragodid kroz dvije trodnevne radionice, s kojima surađujemo već dugi niz godina.
Vrt s autohtonim biljem i edukativna radionica
Iz izvađenog organskog materijala formirati ćemo vrt s autohtonim biljem u neposrednoj blizini lokve. U vrt ćemo zasaditi samoniklo bilje otoka Zlarina, obogaćujući tako okolicu lokve. Organizirat ćemo edukativnu radionicu na kojoj će sudionici naučiti prepoznati lokalno samoniklo jestivo bilje i njegovu ulogu u ekosustavu.
Obogaćivanje turističke ponude i vidljivost lokacije
U suradnji s Turističkom zajednicom Zlarin organizirat ćemo šetnju do lokve kako bismo lokalnu zajednicu i posjetitelje upoznali s ovim skrivenim blagom. Lokaciju lokve uključit ćemo u turističke brošure. Dizajnirat ćemo i postaviti edukativnu info-ploču na putu prema lokvi i uz samu lokvu, s informacijama o bioraznolikosti, tradicionalnim tehnikama gradnje i održavanja lokvi te kulturnoj važnosti ovog lokaliteta. Info-ploča bit će dostupna i na web stranicama.
Dugoročni učinak
Kroz ovaj projekt osnažujemo lokalnu zajednicu da preuzme brigu o obnovljenoj lokvi i njenom okruženju. Zbog ljepote lokacije, tradicijskih običaja povezanih s njom i Zlarinske orijentacije na održivi turizam, lokva Gnjilovača postaje trajni podsjetnik – i na neka prošla vremena, i na važnost odgovornog odnosa prema prirodnim resursima za sve stanovnike i posjetitelje otoka.
Očekivani rezultati
- Obnovljena lokva koja zadržava vodu i služi kao izvor slatke vode za različite potrebe
- Organski materijal iskorišten za obogaćivanje okolice lokve
- 40 metara obnovljenog suhozida kao dijela pristupnog puta i kanala za vodu
- Vrt s autohtonim biljem otoka Zlarina
- Provedena edukativna radionica o prepoznavanju lokalnog samoniklog bilja
- Postavljena edukativna info-ploča
- Obogaćena turistička ponuda Zlarina s novom edukativnom lokacijom izvan naselja
- Očuvano i revitalizizirano stanište za vodozemce, kukce i ptice
- Jačanje svijesti lokalne zajednice o važnosti očuvanja vodnih resursa i bioraznolikosti
Nositelj
Tatavaka
Partner
Turistička zajednica Zlarin
Hrvatski centar koralja Zlarin
Trajanje projekta
01.09.2025. – 30.04.2026.
Donator
Projekt “Conservation of Water Resources and Biodiversity” financiran je sredstvima Dalmatian Islands Environment Foundation (DIEF) u iznosu od 9.000,00 EUR.
VIJESTI O PROJEKTU
Dan planete
Dan planete, dan planete... nama je svaki dan Dan naše Zemljice I sretne smo i sretni što smo okruženi ljudima koji slave i štite i vole našu "blijedoplavu točku ovješenu u zraku sunca". Svaki dan. Dijelimo par krasnih fotki s panela o mikroplastici kojim smo najavili...
Možemo i bez plastike
Završnicu projekta "Možemo bez plastike" obilježili smo nezaboravnim studijskim putovanjem kroz čarobni lošinjski arhipelag, gdje smo se pridružili našim partnerima iz Instituta plavi svijet u njihovoj tradicionalnoj akciji "More zna, otok pamti". Impresivan broj od...
Akcija čišćenja morskog dna
Sunčanu nedjelju na Zlarinu proveli smo aktivno i svrhovito. Ronioci iz Kulturno ekološke udruge Caretta Caretta zaronili su u tajne našeg podmorja otkrivajući skrivenu istinu. Rezultat? Naš Zlarin je čist u usporedbi s drugim mjestima gdje su ronili. To je...
Završni događaj projekta KAP!
U subotu 15.03.2025. smo održali završni događaj projekta KAP! Predstavili smo rezultate i pokrenuli razgovor o regeneraciji lokvi i suhozida - ne samo na našem otoku, već s ciljem stvaranja mreže slatkovodno samoodrživih otoka u budućnosti. Hvala svima koji su...
Radionica suhozidanja lokve Gnjilovače 03/2025
Proveli smo vikend, zajedno s udrugom Dragodid, suhozidajući lokvu Gnjilovaču. Sjajan vikend, dobar osjećaj, lokva restaurirana!!! Radionica suhozidanja lokve Gnjilovače na Zlarinu organizirana je u sklopu projekta "Širenje...
Berlin bootcamp – ScienceUS
Upravo sudjelujemo na Bootcampu u Berlinu u sklopu prvog projekta o građanskoj znanosti kroz koji želimo proširiti korištenje inovativne metodologije habitabilnosti na Zlarinu i drugim europskim malim otocima! Habitabilnost nam pomaže da uz sudjelovanje naših...
Održan sastanak Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom u RH
Danas u Zagrebu održavamo planiranje organizacija okupljenih u platformu za borbu protiv zagađenja plastikom u RH (Zelena akcija, Greenpeace Hrvatska, Udruga Zelena Istra, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Institut...
Tatavaka kroz program Šumoborci podiže svijest srednjoškolaca o klimatskim promjenama
Edukacije koje provodimo po školama gdje pričamo i učimo o važnosti šuma i učincima klimatskih promjena, jako su nam važne i jako nam je drago da smo do sada održali 88 radionica u čak 44 škole. Tako smo u ovoj jesenskoj fazi održali novih 5 radionica uz pomoć Saveza...
Radosne blagdane i te poletnu i uspješnu 2025. želi vam Tatavaka!
2024 bila je za Tatavaku prepuna događanja!! Radujemo se još bogatijoj 2025, a svima vama, dragi naši suradnici i prijatelji, želimo također ispunjenu i radosnu 2025!! Sretna vam nova godina!DRUGE VIJESTI
Održana prva edukacija za facilitatore Klimatskog kolaža u Srbiji
Jučer je održana prva ikad edukacija za facilitatore edukativne igre Klimatski kolaž u Srbiji pod vodstvom Ivana Kordić. To je ujedno i kruna transfera ovog sjajnog edukativnog alata za komunikaciju klimatskih promjena i njihovog sveobuhvatnog utjecaja na društvo i...








